Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj. Nalazi se na zapadnoj obali Istre. Skupa s Porečom je najjači turistički centar Istre, te jedan od najjačih na Jadranu. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv.Lovreč i Vrsar. Rovinj se nalazi u području Crvene Istre, odnosno crvenog tla (crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalaze se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći. Na sjeveru rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsar s kojim dijeli zaljev Limski kanal a na jugu s općinom Bale.

(IZVOR: WIKIPEDIA)

Starogradska jezgra, zaštićena povijesna cjelina (Rješenje o zaštiti doneseno po Konzervatorskom zavodu Rijeka 1963.g.) najčudesniji je i najinteresantniji dio Rovinja. Predivno je doživjeti stari dio grada bogat brojnim romaničko-gotičkim, renesansnim, baroknim, neoklasicističkim prozorima, balkonima, baladurama, altanama (terasama na krovu), portalima, skalinadama. Šetajući uskim ulicama i trgovima bit ćemo fascinirani ljepotom usko zbijenih visokih kuća koje jedna drugu podupiru na kosini podno crkve Sv. Eufemije. Nekad zaštićene sigurnim ranosrednjovjekovnim i renesansnim gradskim bedemima djelomično očuvanim do danas na južnoj i sjevernoj strani starog grada. Od sedam gradskih vratiju troja su sačuvala svoj prvotni oblik: Vrata Sv. Benedikta (danas Vrata na obali), Vrata pod zidom, s natpisom iz 1590.g. i Vrata Sv. Križa, s gradskim grbom, dok su Vrata stare ribarnice, danas Balbijev luk doživjela određene izmjene.  S gradskog trga, na mjestu gdje su postojala gradska vrata - Vrata stare ribarnice, ulazimo u stari grad. Tu se nalazi prelijepi barokni Balbijev luk, venecijanska građevina obložena kamenom 1678.-79.g. Na gornjem dijelu luka nalazi se figura glave, s vanjske strane luka, u turskom stilu a s unutrašnje strane mletačkom. Stotinjak godina kasnije, arhitrav luka je ukrašen sa dva grba obitelji Balbi, između kojih se nalazi kamena ploča sa posvetom a poviše nje figura mletačkog lava. Kameni lav je jedinstven po natpisu otvorene knjige na kojoj se čita "VICTORIA TIBI MARCE EVANGELISTA MEVS". S lijeve strane nalazi se gradska vijećnica, nekad pretorska palača čiji "temelji" potiču iz 1308., tijekom idućih stoljeća mnogo puta dograđivana i obnavljana. U dijelu prizemlja nalazio se čak i zatvor dok je na katu bila velika Sala Gradskog vijeća, razni uredi te arhiv. 1822.g. srušen je sotoportik sa starim gradskim vratima; pročelje i atrij su obnovljeni između 1850. i 1860. kad je postavljeno niz grbova venecijanskih i rovinjskih obitelji, te gradski grb. Zanimljivo je da se rovinjski grb, heraldički križ crvene boje na bijelom polju pojavljuje još u XIV. i XV. st. Danas, na prvom katu vidimo prekrasne zidne freske iz 1584.g. koje su ukrašavale bivšu vijećnicu.

Na Matteottijevom trgu nalazi se netom obnovljena zgrada Centra za povijesna istraživanja Talijanske Unije, nastalog 1968.g. Centar raspolaže bogatom bibliotekom od preko 80.000 djela koja od 1995.g. ima status "Biblioteca depositaria del Consiglio d´ Europa" - biblioteka u kojoj se pohranjuje materijal Europskog savjeta za pitanja ljudskih prava i prava manjina. Sa Matteottijevog trga dolazimo do Velog trga koji obiluje prekrasnim renesansnim kućama iz XVI.st. Kojugod uličicu odaberemo, svaka je čudesno lijepa i posebna. Neke će nas odvesti na obalu a neke, kao Grisia, poznata po tradicionaloj izložbi slika, do vrha brijega na kojem se nalazi raskošna Župna crkva Sv. Eufemije, zaštitnice grada. Na kraju ulice, odnosno podno same crkve nalazi se crkvica Sv. Josipa podignuta 1673.g.

Ako pak, od crkve Sv. Eufemije, krenemo jednom od najljepših ulica starog grada, Bregovitom ulicom doći ćemo do Poljane na brijegu, koja u svom današnjem obliku potječe iz XVIII.st. Crkvica Sv. Tome Apostola, krasan spomenik srednjovjekovne arhitekture, spominje se u XIV.st. a 1723. je proširena odnosno nadsvođen je ulični prostor na kojem se nalazi freska s prikazom raspeća. Paralelno sa Bregovitom ulicom proteže se Švalbina ulica, prvi dio grada nastao u XVII.st van gradskih zidina. Sa svojim baroknim građevinama spada među ljepše rovinjske ulice.

(IZVOR: SLUŽBENE STRANICE GRADA ROVINJA)

 

 

  • o rovinju - Slika 1
  • o rovinju - Slika 2